Potražnja za radnom snagom u BiH sve je veća. Gotovo da nema tvrtke u kojoj ne nedostaje radnika.
Situacija je znatno doprinijela ostvarivanju prava radnika, ali i njihovoj pregovaračkoj poziciji.
Više ne postoji situacija koja je u BiH vrijedila godinama - "ako nećeš ti raditi, ima tko hoće".
Poslodavci su radnike ucjenjivali riječima:
Pun mi je stol molbi za posao takvih kao ti. Sutra će doći novi umjesto tebe. Dignem kamen, ispod kamena radnik
Doslovno je vladala borba za radno mjesto i tražila se "veza" da se bilo gdje zaposli. Sada su portali i društvene mreže prepuni oglasa za posao, ali radnike više nije lako pronaći, posebice ako se ne nude pristojni uvjeti rada.
I u mojoj tvrtki je bila identična priča. Doslovno je vladala borba za radno mjesto i tražila se veza da se zaposli (privatnik je u pitanju). Ako se, pak, uspijete zaposliti, častite cijelu tvrtku jer ste upali tamo gdje rijetki upadnu. Nekoliko godina poslije, s obzirom na to da vlasnik nije podigao plaće već 3-4 godine, ljudi odlaze, i to ne žele ispoštovati ni otkazni rok. Danas daju otkaz, sutra žele da ih se odjavi iz Porezne uprave. Dogodilo se i ono o čemu se nije moglo ni sanjati - jedan je radnik dao otkaz prvog radnog dana. Čujem i priče da u nekim tvrtkama čitave smjene daju otkaz. Vlasnici su se grozno odnosili prema radnicima, a sada važne karike odlaze. Dok se obuči nova radna snaga, prošao brzi vlak
, prepričava svoje iskustvo jedan od radnika.
Radnici u BiH sve su svjesniji svojih vrijednosti na tržištu, slobodnije pregovaraju o plaći i uvjetima rada, a gotovo 35% njih spremno je odbiti zaposlenje koje ugrožava ravnotežu privatnog i poslovnog života. Pokazalo je to istraživanje o budućnosti zapošljavanja koje je proveo Moj posao u partnerstvu s globalnom mrežom portala.
Istraživanje se temelji na anketi od oko 90.500 ispitanika iz 160 zemalja svijeta, a otkriva što kandidati za posao žele da poslodavci znaju u borbi za ljudske resurse. Većina ispitanika istaknula je da ne želi više živjeti da bi radila, a kao ključne razloge zbog kojih bi odbili poslovnu ponudu, uz nedovoljne financijske naknade, ističu potrebnu ravnotežu između privatnog i poslovnog života, sigurnost radnog mjesta, fleksibilno radno vrijeme, plaćeni odmor i praznike.
Većina radnika svjesna je svoje atraktivnosti poslodavcima s obzirom na to da 74% ispitanika diljem svijeta više puta tijekom godine dobiva razne prilike za posao, a 39% njih ih dobije čak svaki mjesec. Osim toga, 68% ispitanika smatra kako je u dobroj pregovaračkoj poziciji kada traži posao, a u pregovorima najviše samopouzdanja pokazuju radnici u financijama, razvoju biznisa i prodaje, dok ga najmanje imaju fizički i neprofitni radnici te volonteri
, navedeno je u istraživanju koje je pokazalo kako je tržište rada vrlo nestabilno te da 56% radnika u BiH aktivno traži posao u novoj tvrtci.
Odnosi rada i kapitala se mijenjaju
Predsjednica Saveza sindikata RS-a Ranka Mišić kaže kako se odnosi rada i kapitala mijenjaju, kako u svijetu tako i kod nas, te da poslodavci u idućem razdoblju mogu očekivati dodatno buđenje svijesti radnika.
Jedno vrijeme omiljena deviza naših poslodavaca "ako ti nećeš za 300, ima tko će raditi za 200 KM" izgubila je svaki smisao i otišla u povijest. Nema više zarobljavanja radnika niskim plaćama i lošim uvjetima jer su shvatili da nitko nema pravo od njih činiti roba. To je ohrabrujuće jer Sindikat intenzivno radi na buđenju svijesti
, kazala je Mišić.
Trgovci - prodavači, šivači, konobari, obućari, bravari, zidari, vozači kamiona, stolari, zavarivači, informatičari, kao i radnici za jednostavne poslove čine kadar za kojim poslodavci u BiH posljednjih godina najviše vape i kojeg, što zbog iseljavanja, što zbog neusklađenosti obrazovnog sustava s tržištem rada, najčešće nedostaje na domaćem tržištu. Ta zanimanja predstavljala su čak 50,5% iskazanih potreba za radnicima tijekom 2021. Sličan trend zabilježen je i prošle godine. Prema podacima Udruge poslodavaca FBiH, u ovome trenutku na tržištu radne snage u Bosni i Hercegovini nedostaje oko 30.000 radnika. Istraživanje provedeno tijekom 2021. među poslodavcima pokazalo je da im najviše trebaju radnici s nižom stručnom spremom.
I to po stručnoj spremi 52,9% iskazanih potreba odnosi se na KV i VKV radnike, 16,6% na radnike sa SSS-om, 10,9% na NKV radnike, 5,8% na radnike s VSS-om, 3,4% na NKV i PKV radnike, a 0,4% na radnike s VŠS-om i magisterijem.
