HSP BiH će podržati politička nastojanja dvaju HDZ-ova za donošenjem novog Ustava, ali neće pristati na raspodjelu fotelja u izvršnoj vlasti zajedno s HDZ-om BiH onako kako se nazire iz sporazuma koji su potpisali čelnici HDZ-a BiH i HDZ-a 1990.
Dragan Čović i Božo Ljubić, potvrdio je Stanko Primorac, dopredsjednik Glavnog stana HSP-a BiH. On je istaknuo kako ih je "devedesetka" potpisivanjem spomenutog sporazuma dovela pred gotov čin te kako je sada neizvjesno postoji li još uvijek Hrvatska koalicija (HDZ 1990.-HSP BiH).
"Mi smo na sastanku samo nekoliko sati prije potpisivanja sporazuma bili informirani o namjeri da se potpiše sporazum. To bi se čak moglo smatrati jednostranim raskidom koalicije, ali još uvijek nismo dobili službeni stav od njih, a koji smo kao stranka zatražili", pojasnio je Primorac.
Nakon ove informacije postalo je jasno kako odnosi u Hrvatskoj koaliciji nisu toliko idealni te kako nije slučajna situacija u kojoj isti dan kada Predsjedništvo HDZ-a 1990. podržava, doduše uz određene dvojbe, sporazum s HDZ-om BiH, HSP BiH i HSS-NHI održavaju zajednički sastanak na kojem izražavaju dvojbe u karakter sporazuma.
Podjela fotelja
Primorac je naglasio kako je HSP izričito tražio da HDZ 1990. pojasni jesu li još uvijek u koaliciji, odnosno hoće li se držati koalicijskog sporazuma koji je potpisan nekoliko mjeseci prije listopadskih izbora. Odgovor još uvijek nije stigao, međutim, Primorac je podsjetio kako se HSP BiH u nekim stavovima uvelike razlikuje od politike HDZ-a BiH, a, zanimljivo, to je bio i stav Hrvatske koalicije.
"No, kada su u pitanju ustavne promjene i položaj Hrvata, HSP BiH će kroz državni i federalni Parlament podržavati zajednička nastojanja hrvatskih stranaka za donošenjem rješenja koja će jamčiti hrvatskom narodu ravnopravnost i punu konstitutivnost, tvrdi Primorac, ali istodobno navodi kako ova tema nema mnogo veze s formiranjem izvršne vlasti, odnosno popularnom podjelom fotelja."
Iako je ona bitan segment, izvršna vlast nema pretjerano veze s ustavnim položajem Hrvata, tako da je, smatra Primorac, cijela priča o svehrvatskoj koaliciji samo paravan za podjelu fotelja. Stoga HSP neće sudjelovati u slaganju izvršne vlasti s HDZ-om BiH, a ako HDZ 1990. bude išao zajedno s Čovićem u taj posao, onda znači ni s "devedesetkom". Naime, iako se u sporazumu izričito ne navodi podjela fotelja, Primorac je uvjeren kako se može iščitati slaganje vlasti na principu odozgo prema dolje, u čemu, ponovio je, HSP BiH neće sudjelovati.
S druge strane, lider HDZ-a 1990. Božo Ljubić nakon sjednice Predsjedništva koje je podržalo sporazum s Čovićem, izrazio je želju da se formira još šira "hrvatska reprezentacija", posebice kada je u pitanju ustavna pozicija, ali i kontinuiranje vlasti, a tu se misli na HSP BiH i neke druge stranke. To je u nekim medijima i dodatno pojasnio kazavši kako je uvjeren da će HSP BiH podržati osnovne točke sporazuma koje govore o promjeni Ustava i Izbornog zakona te kako će se na taj način postići svehrvatska koalicija.
No, isto tako želi vjerovati da će se s HSP-om BiH u procesu formiranja vlasti napraviti suradnja kako bi se postigao što širi hrvatski nastup u implementaciji izbornih rezultata.
ZHŽ kao prvi test
Posljedice sporazuma možda su najočitije na području Zapadnohercegovačke županije, gdje je već primjetno, a to je naglasio i Primorac, izvjesno koketiranje kadrova "devedesetke" s čelnicima HDZ-a BiH. Iako ih službeno nisu obavijestili o bilo kakvim potezima u ovoj županiji, mogu se primijetiti promjene na terenu, a da je tomu tako, govori i spomenuto potpisivanje sporazuma o kojem HSP kao koalicijski član nije bio obaviješten, pojasnio je Primorac.
S druge strane, iz HDZ-a BiH još uvijek ne žele govoriti postoje li i kakve su posljedice sporazuma na području ove županije. Predsjednik Županijskog odbora HDZ-a BiH Zdravko Bešlić za naš list kaže kako je još uvijek rano govorit o tome te da treba sačekati konstituiranje Skupštine i izbor izaslanika za federalni Dom naroda.
"Kad se tu poslože stvari, može se sve prenositi na niže razine. Treba sačekati, ali ne i predugo", naglasio je Bešlić. Ipak, hoće li u konačnici u Vladi ZHŽ-a sjediti dojučerašnji ljuti protivnici, ali ovaj put bez HSP-a BiH, ostaje za vidjeti. U svemu je bitno i pitanje tko je iz HDZ-a BiH kao pobjedničke stranke u županiji spreman napraviti ustupke za kadrove HDZ-a 1990.
Podrška
Predsjedništvo HDZ-a 1990. na svojoj je posljednjoj sjednici, unatoč postojanju dvojbi kod određenih članova, dalo podršku sporazumu o partnerstvu s HDZ-om BiH, koji je s Draganom Čovićem potpisao predsjednik "devedesetke" Božo Ljubić. Ljubić je potvrdio kako je Predsjedništvo podržalo nastojanja koja su se navela u sporazumu, a posebno je izražena spremnost za ulazak u daljnje razgovore na temelju načela iz sporazuma.
"To podrazumijeva da u dogovore oko sudjelovanja u vlasti ulazimo kao ravnopravni partneri na temelju međusobnog uvažavanja. Kada se sve te stvari dogovore, bit će jasno o kojim razinama se radi, a sve ovisno o partnerima iz drugih naroda", pojasnio je Ljubić, ali je odbio spekulacije o bilo kakvim imenima u budućoj kadrovskoj križaljci. Pritom je naglasio kako nitko nije protiv sporazuma s HDZ-om BiH, ali je potvrdio da je bilo određenih bojazni i rezervi glede njega, a neki su zagovarali čvrsta pisana jamstva da će ono što je dogovoreno biti ispoštovano. "Ne može nitko biti protiv sporazuma koji podržava 99 posto Hrvata iz BiH", upozorio je Ljubić.
Nećemo tražiti komadiće, ali podržavamo ustavne promjene
Predsjednik HSP-a BiH Zvonko Jurišić kazao je kako sigurno neće tražiti komadiće izvršne vlasti od HDZ-a BiH, potvrdivši kako su Čović i Ljubić praktično dogovorili raspodjelu. Međutim, iako HSP nikada nije izričito naveo kako hoće ili neće biti u vlasti, Jurišić je naglasio da bez obzira na ishod borbe za fotelje, hrvatske stranke uvijek mogu računati na potporu HSP-a BiH u borbi za ravnopravnost Hrvata. To znači, pojasnio je Jurišić, ustavne promjene koje će jamčiti institucionalnu ravnopravnost, ali i novi teritorijalni preustroj i to na području cijele BiH. S druge strane, tu su i izmjene Izbornog zakona koje bi Hrvatima omogućile biranje svojih legitimnih predstavnika u vlast. Na kraju, naveo je Jurišić, ustavna se rješenja donose u Parlamentu, te tada je sasvim nebitno je li netko u vlasti ili oporbi; bitan je glas za promjene nepravednog Ustava, a Jurišić još jednom napominje kako će uvijek podržavati rješenja koja će Hrvatima jamčiti ravnopravnost.
