Ova stranica je arhivirana.

Na stranici se nalazi skoro 40.000 pohranjenih članaka od 2003. zaključno s 31.12.2024. godine i novi se, ovdje, neće dodavati. Komentari su onemogućeni. Na ovaj način želimo omogućiti pretragu starih članaka a, ujedno, smanjiti opterećenje aktivne stranice.

Aktivnu stranicu sa sadržajima od 1.1.2025. možete pronaći na ljubuski.net.

Trubač sa Seine, Miljacke, Save i Grudskog Vrila!

ljubuski.info

Pozdravimo našega domaćeg sina koji snažno i smiono promišlja našu stvarnost – kazao je fra Stanko Pavlović, grudski župnik, na početku predstavljanja knjige "Sloboda, mir meju nami" Mile Pešorde, člana Europske akademije znanosti, umjetnosti i književnosti, upriličene u dvorani župnog ureda u Grudama.

Anita Martinac istaknula je kako se Pešorda u svojim tekstovima bori protiv banalizacije zla u razotkrivanju urotničke šutnje te ne dopušta da laž pusti korijenje, naglasivši:
Autor nas upozorava na krivotvoritelje povijesti, alarmira na zastranjene i neprosvijećene, verbalne nasilnike, bivše orjunaše, oznaše, udbaše, kosovce, uhode i ine, koji pod krinkom antifašizma još zagovaraju duh komunizma. Mogao bi se napraviti oveći popis svih koje je stavio pod povećalo, omjerio im riječ i dao prosudbu - kazala je.

Zdenko Ćosić ukazao je na Pešordino pretkazanje dva mjeseca prije konačnog oslobađanja hrvatskih okupiranih područja, upućeno tvorcima zaborava te na njegove tekstove o fašistoidnom gledanju prema jednom dijelu hrvatskog naroda koji je imao ključnu ulogu u ostvarenju hrvatske države i naglasio:
Pešorda je još 1968. godine pokazao svoj krik slobode u školskom biltenu u Grudama, koji je bio zabranjen, ali i kao najmlađi potpisnik Sarajevske deklaracije o hrvatskom jeziku 1971. godine. Ona je i danas aktualna jer govori o legitimnom predstavljanju Hrvata. Zašto je Pešorda nepoželjan? A Jure Kaštelen za njega je rekao da zmijske ugrize pretvara u ljubav. Pešorda je trubač sa Seine, Miljacke i iz Zagreba!

Pešorda je dodao: I s Grudskog Vrila!

Pešorda je naglasio to da njegovi tekstovi koji su objavljivani u tjedniku "Hrvatsko slovo" govore o krivotvoriteljima stvarnosti i povijesti te istaknuo:
Ova knjiga razgovor je s čovjekom, hrvatskim narodom i s knjigama koje su oblikovale moj duh, kao što su "Sveto pismo", "Deset krvavih godina" Miroslava Krleže, "Svi smo mi odgovorni" Petra Šegedina, "Smrad trulih lešina" Ivana Aralice…

Govorio je i o tome kako se prešućuje antifašizam fra Dominika Mandića, kako nije pristao na šutnju i rušenje povijesne istine te o sustavnom linču koji se prema njemu provodi od 2000. godine. U glazbenom dijelu programa nastupile su Sanja Vukoja, Gabrijela Iličić i Brigita Šimić.

Frano Vukoja | Večerni list

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari