Zatvaranje škola i drugih prostora za učenje utjecalo je na 94 posto svih škola, te svjetske studentske populacije, a taj postotak se kretao i do 99 posto u zemljama s niskim i srednjim dohotkom, neki su od ključnih nalaza UN istraživanja i izvješća pod nazivom "Obrazovanje tijekom COVID-19 i poslije", koji je nedavno objavljen.
Kako navode, kriza pogoršava postojeće razlike u obrazovanju smanjujući mogućnosti za brojne, a naročito je imala utjecaj na djecu, mlade i odrasle koji žive u siromašnom ili ruralnom području, djevojčice, prognanike, osobe s invaliditetom i prisilno raseljene osobe, da nastave svoje učenje.
Gubici u učenju takođe prijete se proširiti izvan ove generacije i izbrisati desetke godina napretka, naročito u podršci djevojčicama i pristupu u obrazovanju i zadržavanju obrazovanja mladih žena
- ističe se u izvješću.
Kako navode, oko 23,8 milijuna djece i mladih, od predškolskog uzrasta do srednje škole, može se naći van obrazovnog sustava ili čak neće imati pristup školi do sljedeće školske godine.
U brojnim zajednicama, zatvaranja obrazovnih institucija ometa pružanje osnovnih usluga djeci i zajednicama, uključujući pristup hrani, te utječe na sposobnost velikog broja roditelja da rade i istovremeno se povećavaju rizici od nasilja nad ženama i djevojčicama.
Kako se u državama povećavaju fiskalni pritisci, tako i razvoj pomoći djeci i studentima dolazi u pitanje. Financiranje obrazovanja bi se, takođe, moglo suočiti s velikim izazovima i problemima, dovodeći u pitanje postignute rezultate prije početka pandemije COVID-19 u oblasti obrazovanja. Naprimjer, za zemlje s niskim dohotkom i zemlje s nižim i srednjim dohotkom, jaz je dostigao vrtoglavih 148 milijardi dolara godišnje i sada bi se mogao povećati za još trećinu
- upozorava se, između ostalog, u ovom izvješću.
