Inflacija u Bosni i Hercegovini i dalje ne jenjava, a s obzirom kako nam dolaze jesen i zima jasno je kako se situacija neće mijenjati na bolje. Stanovništvo se već polako priprema na nove, veće cijene električne energije, moguće i naftnih derivata, samim time i svih ostalih proizvoda. Najavljuju se čak i nestašice.
SAD i EU su se protiv inflacije odučili boriti većim kamatnim stopama. To bi trebao obuzdati inflaciju, ali vrlo vjerojatno izazvati recesiju što pak znači i pad gospodarske aktivnosti i veću nezaposlenost. Upravo zbog toga još i više zabrinjavaju posljednji podaci Agencije za statistiku BiH prema kojima je zaposlenost u našoj zemlji već počela padati.
Zaposlenost
U srpnju 2022. godine broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 837.244, a od toga 371.099 žena. U odnosu na lipanj 2022. broj zaposlenih osoba se smanjio za 0,3 posto, a broj zaposlenih žena se smanjio za 0,4 posto
, navodi se.
I dalje je najviše zaposlenih u prerađivačkoj industriji, njih 165.998, te u oblasti trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala 147.889. Nažalost, prosječne plaće u ove dvije oblasti su i dalje mnogo manje od one prosječne.
Inflacija
Kada pak govorimo o inflaciji cijene su kolovozu ove u odnosu na kolovoz prošle godine u Federaciji porasle za 17,4 posto. Potrošačke cijene u kolovozu 2022. godine u prosjeku su porasle za 0,1 posto u odnosu na prethodni mjesec, navodi Federalni zavod za statistiku.
Promatrano po odjeljcima klasifikacije osobne potrošnje prema namjeni, cijene su porasle u odjeljcima namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 1,9 posto, restorani i hoteli za 1,3 posto, hrana i bezalkoholna pića za 1,1 posto, rekreacija i kultura za 1,0 posto, stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti za 0,9 posto, ostala dobra i usluge za 0,4 posto, obrazovanje za 0,2 posto i zdravstvo za 0,1 posto.
Cijene su pale u odjeljcima: prijevoz za 3,8 posto i odjeća i obuća za 2,0 posto. U ostalim odjeljcima cijene se u prosjeku nisu mijenjale.
Vanjskotrgovinska razmjena
Pozitivni su pak podaci o izvozu. Naime, u razdoblju siječanj-kolovoz 2022. izvoz je iznosio 11 milijardi 889 milijuna maraka, što je za 35,8 posto više nego u istom razdoblju 2021., dok je uvoz iznosio 18 milijardi 523 milijuna maraka, što je za 39,4 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 64,2 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio šest milijardi 634 milijuna maraka.
Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio dvije milijarde 218 milijuna maraka, što je za 57,9 posto više nego u istom razdoblju 2021., dok je uvoz iznosio dvije milijarde 261 milijun maraka, što je za 32,4 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 98,1 posto.
Izvoz u zemlje EU je iznosio osam milijardi 784 milijuna maraka, što je za 35,2 posto više nego u istom razdoblju 2021., dok je uvoz iznosio 10 milijardi 398 milijuna maraka, što je za 31 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 84,5 posto.
