Radionicom o izradi tradicijskih glazbala danas je u Arheološkom muzeju na Humcu počela dvodnevna manifestacija pod nazivom „Dani europske baštine“ koju zajednički organiziraju Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta i Zavod za zaštitu kulturno – povijesne baštine Županije Zapadnohercegovačke.
Voditelji radionice su Jure Miloš i Ivan Barać, dvojac koji spada među najveće poznavatelje hercegovačkih tradicijskih običaja, promicatelji kulturnog i tradicijskog naslijeđa zapadne Hercegovine i etnoglazbenici.
Uz radionicu je priređena i izložba tradicijskih glazbala, a glazbala koja su izložena su u privatnom vlasništvu Jure Miloša odnosno glazbala su iz njegovog glazbeno instrumentalnog fundusa. Posjetitelji su mogli vidjeti gusle, diple i sviralu.
Miloš i Barać su tijekom radionice prikazali i pokazali načine i procese izrade tradicijskih glazbala. Oni su na jedan slikovit način pokazali kako se jedno tradicijsko glazbalo, u ovom slučaju diple, izrađuje. Naglasili su da bi im trebalo puno više prostora i vremena da pokažu različite načine i procese izrade više tradicijskih glazbala i zbog toga su se fokusirali isključivo na diple.
Pokazali su sve dijelove koji se na diplama prave, načine izrade pisaka i od čega se oni prave te kako se dobiva zvuk. Najinteresantniji je svakako bio način i proces vezanja dijelova dipala na kožu, dakle na sami mijeh. To je stoga zanimljivije jer se ta koža nigdje ne lijepi nego se veže i ne smije nigdje puštati zrak.
Najavili su i večerašnji Okrugli stol koji će se održati u Domu sv. Ante na Humcu s početkom u 19 sati.
Na večerašnjem okruglom stolu na temu „Izazovi očuvanja nematerijalne baštine“ među ostalim, će govoriti, Jure Miloš jedan od najvećih poznavatelja hercegovačkih tradicijskih običaja, promicatelj kulturnog i tradicijskog naslijeđa zapadne Hercegovine i etnoglazbenik, Ivan Barać višegodišnji voditelj nekoliko kulturno umjetničkih društava, najbolji i najveći poznavatelj i izrađivač narodnih nošnji na hercegovačkim područjima i etnoglazbenik, Dragan Alilović koji je svoj cijeli život posvetio folkloru i istraživanju folklorne tradicije ljubuškog kraja i Jozo Marić koji je bio na najodgovornijim političkim funkcijama u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti u BiH i RH, a ostatak života bio mu je usko vezan uz znanost i kulturu.
Oni će kroz različite životne segmente i životna iskustva pokušati detaljnije i zornije izoštriti sliku nematerijalne i kulturne baštine hercegovačkog kraja.
