Novu vladajuću većinu činila bi po tri nacionalna stranačka bloka iz dva HDZ-a i HSP-a, SDP-SDA te SNSD-a i SDS-a koja bi mogla podržati izmjene Ustava koje se najavljuju u 2011. god. Uspostava vlasti u Bosni i Hercegovini potrajat će vjerojatno značajno kraće nego što su to predviđali političari i analitičari budući da su se u sklapanje mozaika nove strukture vlasti uključile važne strane administracije kojima je cilj osigurati stabilnu većinu u sljedeće četiri godine.
Vlast za promjenu Ustava
Pri stvaranju matematičke formule za uspostavu državne vlasti, koja se preslikava i na niže razine organiziranja u Bosni i Hercegovini, prije svega, vodi se računa da se osigura sigurna dvotrećinska potpora u državnom Parlamentu kako bi funkcioniranje vlasti, ali i ustavne promjene prošle bez nadmudrivanja kakvo se vidjelo prije četiri godine. Zbog travanjskoga paketa prije četiri godine uspostavljeni su novi odnosi, stvorene su nove stranke, a u BiH je nastupilo vrijeme najteže institucionalne krize. Sada se razmišlja na način da se ne može krenuti u bilo kakve reforme, a da nova vlast nema potrebnu većinu od najbanalnijih reformi na putu prema EU-u i NATO-u, do ključnih promjena Ustava koje neće moći dobiti potporu kroz dvodomni Parlament ne budu li imali legitimne predstavnike iz tri konstitutivna naroda. Kako Večernjak doznaje u diplomatskim krugovima, tako se traži čarobna brojka od 28, a ne 22 zastupnika, o čemu se puštaju probni baloni nakon objave rezultata izbora.
Homogenizacija
Posve je očito da se u međuvremenu događa okupljanja nacionalnih političkih blokova iz srpskog, bošnjačkog, ali i hrvatskog naroda. Kod Srba je izvjesno pozicioniranje SNSD-a i SDS-a na državnoj razini jer će zasigurno biti pozvani raspravljati o ustavnim promjenama. Kod Bošnjaka se ponajprije, zbog goleme potpore birača, već odavno uočio politički blok SDP-SDA, dok kod Hrvata postoji naznaka o zajedničkom nastupu dva HDZ-a i HSP-a BiH. Svima njima je, naime, postalo jasno da će najmanje po dvojica predstavnika iz svakoga naroda sjediti za pregovaračkim stolom o ustavnim promjenama. Međunarodnoj zajednici je zbog toga jako bitno, doznaje se iz diplomatskih krugova, da sličnu arhitekturu vlasti imaju i na svim razinama vlasti kako bi se sa što manje potresa bosanskohercegovački brod otisnuo u toliko željenu europsku luku.
