Dvanaest godina nakon spektakularnog SFOR-ovog upada u Hercegovačku banku te privremene uprave na čelu s Toby Robinson tijekom koje se gotovo ništa nije uradilo kako bi se banka stavila na noge, a računi i sredstva niza štediša i komitenata odblokirala, veći broj dioničara, deponenata i štediša odlučio je tužiti državu BiH, Federaciju BiH, a preko nje i Agenciju za bankarstvo FBiH.
U razgovoru s jednim od koordinatora ovog poteza, koji zbog osjetljivosti materije još uvijek nije htio otkrivati identitet, doznali smo kako se u povećoj skupini onih koji će tužiti nalaze pravne i fizičke osobe kojima su poveća sredstva u vidu štednje blokirana od 2001. godine i čiji je dio netragom nestao, kao i dioničari, odnosno suvlasnici banke čija je imovine znatno "ishlapila". Svi oni, kao i ostali zainteresirani, trebali bi se okupiti 27. svibnja u Širokom Brijegu kada bi trebalo biti jasnije tko će sve sudjelovati od većih "igrača".
"Nažalost, dosta oštećenih tvrtki je već prestalo s radom zbog blokade računa, akreditiva i kredita, neke se ni do danas nisu oporavile od šteta nastalih blokadom banke, a neki od štediša su odavno pod zemljom", upozorio je naš sugovornik, koji nam je prezentirao i cjelokupnu kronologiju zbivanja u Hercegovačkoj banci iz koje su vidljivi do sada nepoznati napori štediša i nekih dioničara koji su željeli pošteno poslovati da dobiju odgovore od međunarodnih i domaćih institucija u zemlji, ali bez uspjeha.
Ciljevi tužbe
Zbog toga, veći broj dioničara, deponenata i štediša, naveo je naš sugovornik, pri kraju je pregovora s jednim odvjetničkim timom za pokretanje tužbe protiv države i Federacije i njihovih odgovornih osoba za oslobađanje i povratak sredstava, za svu nastalu štetu i za vraćanje imovine banke u njezin posjed i pravo raspolaganja njome. Oštećeni traže da se Agencija za bankarstvo obveže podnijeti cjelokupno financijsko izvješće o radu od 6. travnja 2001. do 31. prosinca 2012. godine, odnosno do uvođenja u likvidaciju, a da taj dokument bude javan kako bi svi mogli znati o ukupnom financijskom i materijalnom poslovanju banke.
U spisu u kojem su navedeni ciljevi kojima se vode oštećeni, a u čiji smo posjed došli, planira se od Agencije za bankarstvo dobiti odgovor što je kome isplaćeno, a što je kome oprošteno ili umanjeno od dugovanja, kome su umanjene ili oproštene kamate, prebijeni dugovi i slično, a isto tako se traži i odgovor na pitanje od koga su i po kojoj cijeni kupljene dionice. Istodobno, od likvidacijskog se upravitelja traži da što prije sazove sastanak štediša, dioničara i deponenata i na njemu otkrije izvješće o stanju u banci, jer kako se navodi u dokumentu, štediše i deponenti punih 12 godina nisu imali nikakvih mogućnosti udružiti se i zajedničkim snagama ostvariti svoja prava.
Detalji sa sastanaka
Naš sugovornik otkrio nam je i nekoliko detalja nakon uspostave privremene uprave u Hercegovačkoj banci, pa je tako u travnju 2004. Toby Robinson vlasnicima sredstava poručila kako je nakon uvida u stanje namjeravala pustiti banku u rad, no tomu su se suprotstavila neka utjecajna veleposlanstva u BiH.
"Na jednom od sastanaka u Mostaru dana 9. veljače 2006., a na kojem su bila i tri predstavnika oštećenih, Toby je rekla: 'Skoro svi veleposlanici u BiH i zamjenici visokog predstavnika u Sarajevu i Mostaru bili su za to da se banka uništi, samo smo Wolfgang Petritsch i ja bili za to da se banka osposobi i pusti u rad", otkrio je naš izvor, koji je podsjetio i na pokušaje oštećenih koji su bezuspješno tražili pomoć od OHR-a, Predsjedništva BiH, institucija Federacije itd. Dioničari su čak predlagali i da se blokiraju dionice koje se smatraju nelegalnim i da se vrate na upravljanje onima čiji novac stvarno jest (primjerice HVO), kao i da se blokira novac na kojem postoji sumnja, no bez velikog uspjeha, tako da su i danas, 12 godina poslije, svi oni koji su u banku ušli s namjerom poštenog poslovanja i dalje blokirani.
