Strateško partnerstvo HDZ-a BiH i SNSD-a, koje je potvrdu dobilo prošlog tjedna u Mostaru i nakon kojeg su lideri tih stranaka Milorad Dodik i Dragan Čović najavili zajedničko formiranje vlasti u BiH svojevrstan je povijesni izazov za Čovića koji će, ukoliko zajedno sa SNSD-om uistinu i napravi vlast, dobiti priliku ispraviti dosadašnju negativnu sliku koja se veže uz katastrofalno loš povratak Hrvata na područje RS-a.
Dosadašnje partnerstvo sa SNSD-om, pa čak i sudjelovanje HDZ-a BiH u Vladi RS-a, nije donijelo napredak po pitanju održivog povratka; dapače, broj Hrvata se iz godine u godinu smanjuje na području pojedinih katoličkih župa, a brojne administrativne, pa i političke, barijere dovele su do toga da i svesrdna pomoć Hrvatske i lokalnih institucija jednostavno nije dovoljna, budući da Hrvatima u RS-u trebaju normalni uvjeti za život.
Ukoliko HDZ BiH bude dio nove Vlade RS-a, a sve su prilike da hoće, te ukoliko se partnerstvo dviju stranaka i dalje bude njegovalo na državnoj razini, HDZ BiH će morati pokušati ispraviti situaciju iz prethodnih godina koja je dovela do vrlo teškog položaja preostale hrvatske zajednice u RS-u te voditi se primjerom vlasti RS-a koja je uspjela potaknuti masovniji povratak Srba na područje zapadnobosanskih općina - Drvara, Glamoča i Bosanskog Grahova.
Ipak, pritom treba uzeti u obzir kako je politički položaj Srba u HBŽ-u kudikamo povoljniji u odnosu na hrvatski položaj u RS-u, čime Čović dobiva još jednu zadaću o čijem uspjehu ovisi i budućnost Hrvata u manjem entitetu, a to je snažnije lobiranje kod predstavnika vlasti u RS-u kako bi se konačno otklonile sve prepreke koje na terenu postoje, a među kojima se često izdvaja ponašanje lokalnih vlasti u nekada većinski hrvatskim općinama Bosanske Posavine.
Porazna statistika
A kako se do sada radilo na stvaranju uvjeta za povratak, dovoljno je pogledati brojke koje često čujemo od visokih crkvenih velikodostojnika poput predsjednika Biskupske konferencije BiH, banjolučkog biskupa Franje Komarice.
Današnji broj Hrvata katolika procjenjuje se na oko 15.000 dok ih je prije rata u tom entitetu živjelo oko 220.000., a ono što posebno zabrinjava je činjenica kako se broj Hrvata smanjuje u odnosu na, primjerice, 1999. godinu. U župama Banjolučke biskupije na teritoriju RS-a krajem prošle godine bilo je jedva pet tisuća Hrvata, što je za oko tisuću manje u odnosu na 1999. Porazne statistike idu i dalje i govore kako u 18 od 31 župe Banjolučke biskupije koja se nalazi na teritoriju RS-a danas nema niti jednog katolika, a u najvećem gradu u tom entitetu, Banjoj Luci, tek ih je 945.
Iskorjenjivanje katolika
Biskup Komarica je hrabro utvrdio kako krivnju za kontinuirani odlazak Hrvata katolika snose političari koji za povratak prognanika ili nisu zainteresirani ili ga svjesno priječe. Upozoravajuće poruke odaslao je i tijekom i nakon treće izvanredne Biskupske sinode koja se održavala od 5. do 19. listopada u Vatikanu kada je naglasio kako je katolička obitelj u BiH pred fizičkim istrebljenjem.
"U pola zemlje su iskorijenjeni, a sada su u drugome dijelu zemlje katolici pod snažnim pritiscima fizičkog iskorjenjivanja", naglasio je Komarica, osvrnuvši se tako i na smanjenje broja Hrvata i u Federaciji. Biskup je naglasio i kako su Hrvati u BiH dobili najmanje pomoći za obnovu i povratak, kako od međunarodnih donatora, tako i od domaćih institucija vlasti, te da se o takvoj nepravdi ne smije šutjeti. Hoće li apeli Katoličke crkve stoga izazvati i snažniji angažman domaćih političkih predstavnika te hoće li novi četverogodišnji mandat i novopotvrđeno partnerstvo HDZ-a BiH i SNSD-a pokazati rezultate, vidjet ćemo vrlo skoro.
