Ante Paponja: "Vitina je projekt za život!"

"U Vitini je najuočljiviji ogroman nerazmjer između potencijala i mogućnosti ovog mjesta i njegove okoline na jednoj strani, i lako uočljive svekolike stagnacije na svakom planu društvenog života, na drugoj strani, u protekla četvrt stoljeća.Poznato je svima nama da je zbog svojih iznimnih prirodnih bogatstava i izvanrednog zemljopisnog položaja, još od antičkih vremena Vitina je bila prestižno mjesto za život.Vitina je bila mjesto susreta, mjesto odmora, mjesto divljenja prirodi i darovima njezinim i ljudskog rada, što svjedoči srednjovjekovni putopisac (17. st.) kada navodi da u tom našem kraju „……uspijeva sve osim datula“, na početku razgovora o projektima u Vitini govori nezavisni kandidat za načelnika općine Ljubuški prof. Ante Paponja.

Izgleda da je nemarom ta ljepota pomalo izgubljena?

Na žalost, žitelji Vitine i svi mi  koji u nju rado dolazimo i njome prolazimo, svjedoci smo da to mjesto, zbog očite gospodarske i društvene stagnacije, u nama budi sve manje nekadašnje nade i optimizma, a sve više jača osjećaj rezignacije i svijest o tome da je Vitina danas uistinu mjesto propuštenih prilika.

U čemu prepoznajete perspektive Vitine?

Uglavnom u poljoprivredi, turizmu i, možda će se neki iznenaditi, u industriji i energetici.

Na što ste mislili kad je riječ o poljoprivredi?

Tu računamo na obilje plodne zemlje i vode s kojom područje Vitine raspolaže, kao i na nove momente koje donosi uzgoj ljekovitog bilja i lagani razvoj stočarstva na području Gornje Vitine. Međutim, za snažniji gospodarski iskorak Gornje Vitine, kao i sličnih područja u našoj općini, potrebna je mnogo jeftinija industrijska voda.

Na temelju čega bi se mogla izgraditi uspješna turistička priča u Vitini?

Prije svega na prirodnim bogatstvima i na povijesnoj spomeničnoj baštini. Najveće bogatstvo Vitine je voda, ujedno voda je potencijalno najjači turistički brend ovog mjesta. Stoga sam zagovornik ideje da Vitinu brendiramo vodom, na način da od istočnog ulaza u mjesto pa sve do krajnje zapadne točke podignemo niz javnih česmi, koje bi služile kao okrepa ponajviše putnicima prolaznicima.Isto tako, zagovornik sam estetskog redizajniranja samog prostora oko „Vrila“, na način da kroz sva dizajnerska rješenja promičemo svoj kulturni i nacionalni identitet i svoje povijesno naslijeđe. Držim da bi se na tom tragu mogli veoma smisleno „poigrati“ s našim tradicionalnim materijalima: kamenom, drvetom i željezom; kao i sa našim dizajnerskim brendovima kao što su: kocka, glagoljica, bosanica, kao i sa folklornim motivima.

Na što ste mislili kad ste spominjali spomeničnu baštinu kao dio turistička ponude?

Pa mislio sam na ostatke kasnoantičke bazilike u Docima, zatim tu su i ostaci nekadašnjih dviju elektrana na izvoru Vrioštice, osobito one iz austro-ugarskog razdoblja, koja je ujedno i najstarija elektrana u Hercegovini, izgrađena davne 1908. g.Zatim, tu su i ostaci „Kapetanove kule“ na samom ulazu u Vitinu. To je, u stvari bila najraskošnija ladanjska vila iz osmanskog razdoblja na našim prostorima. Isto tako, narodna predaja za nju vezuje i određena događanja vezana za čuveni ep „Hasanaginica“.

Kad je riječ o turizmu, može li se što još zanimljivo dodati?

Može, naime, dugoročno se mora nastojati da Vitina dobije dostojan ugostiteljski  objekt sa prenoćištem. Može to biti i motel ili bungalovi i sl. Vitinu moramo ucrtati kao uporišnu točku na kartama svih relevantnih turističkih ruta.

Postoji li ipak već sada kakvo svijetlo u Vitini, kad je riječ o ovoj temi?

Postoji! U Vitini imamo jedan ugostiteljski objekt „Konoba“ , koji u velikoj mjeri ukazuje na sadržaj i smjer u kojem bi se turistička priča trebala razvijati!

Na što ste mislili kad ste spominjali industriju u Vitini?

Pa mislio sam na izgradnju punionice vode u Vitini. Poznato je da je vrelo Vrioštice daje iznimno kvalitetnu i zdravu vodu. Najbolji dokaz tomu je obitavanje čovječje ribice u njemu. Držim isto tako, da bi prostor zgrade nekadašnje „Vitinke“ bio podesan za lociranje punionice.

A, energetika?

Tu se radi o već ranije navedene dvije elektrane na „Vrilu“. Njihovom revitalizacijom bi se dobile značajne količine električne energije, kojom bi se moglo, na koncu konca, u najvećoj mjeri realizirati projekt besplatne rasvjete na području općine. 

I na koncu nezaobilazna infrastruktura?

I u okviru ove problematike u Vitini se ima što za reći. Tu prije svega mislim na potrebu izgradnje nogostupa sa druge strane glavne ceste kroz naselje, potom o otklanjanju poznatih prometnih čepova, pa do razmišljanja o potrebi saniranja otpadnih voda i zaštiti rijeke Vrioštice.Svi oni koji žive u Vitini, vide potrebu izgradnje nogostupa sa druge strane ulice. Moram napomenuti, da Vitina kao urbano naselje ima i zakonsko pravo na to. Nogostup je potrebno izgraditi osobito zbog sigurnosti pješaka, a naročito djece prilikom odlaska u školu.Isto tako, potrebno je razriješiti prometni čep, i prometno veoma opasno mjesto na skretanju prema naselju Otok. Tako će se i Otok riješiti djelomične prometne izoliranosti i ograničenosti. To je osobito važno za ovo mjesto, koje u ovom trenutku važi za „najživotnije“ na području cijele općine s velikim brojem mladih obitelji i male djece.

Nakon sveg izrečenog što bi ste ukratko mogli poručiti Vitinjanima?

Pozivam žitelje Vitine, pokrenimo se, „svi zajedno za bolju Vitinu“, skupimo snage, povratimo samopouzdanje i udahnimo duh optimizma ovome mjestu!