Sadnja krumpira u plastenicima još prije nekoliko godina u dolini Neretve smatrala se neisplativim poslom, međutim, u posljednje dvije-tri godine povrtlari su okrenuli ploču, krumpira u plastenicima sve je više. Da je taj potez bio opravdan, ilustrira slika iz Trebižata kraj Čapljine.
Uz samu prometnicu Čapljina - Ljubuški u dvama manjim plastenicima ponosno se šepure već odrasli krumpiri. Na osnovi izgleda i činjenice da smo na njima primijetili i pokoji cvijet, dojam je da će se moći "vaditi" već koncem prve dekade travnja, odnosno, narodski kazano, do Uskrsa, 12. travnja.
Jasno, krumpirima je pogodovala blaga zima. Inače, sve do polovine protekle dekade, čapljinskom veletržnicom u Tasovčićima, preko koje se uglavnom plasiraju, u travnju su vladali uvozni rani krumpiri, najprije francuski, a zatim ciparski, a onda egipatski krumpiri. Cijena se kretala oko dvije marke.
U to vrijeme povrtlari doline Neretve forsirali su ranu proizvodnju krastavaca, rajčica i paprika, a rani krumpiri sadili su se isključivo na otvorenom i za blagih zima stizali su oko 1. svibnja. Kako su te kulture s vremenom zbog prekomjernog uvoza sa svih strana postale neisplativa roba, dio povrtlara okrenuo se sadnji ranih krumpira u plastenike. To se pokazalo dobrim potezom, pa su tržište Hercegovine u travnju počeli osvajati domaći krumpiri.
Prošle godine cijena im se kretala od 1,50 na kraju pa do 2,50 KM na početku sezone. Dakle, cijenom su bili konkurentni uvoznim, a jasno da su ovdašnja voda i zemlja čistije od one u Egiptu i zemljama Magreba.
