West Herzegowina Fest, festival kreativnog stvaralaštva, ove godine obilježava jubilej – 10 godina postojanja. Bit će održan od 2. do 4. kolovoza u Širokom Brijegu, a i ove godine okupio je amatere i afirmirane i nagrađivane umjetnike: na WHF dolaze Urban (1. dan), T.B.F (2. dan) i Hladno pivo (na zatvaranju).
I među članovima žirija su sve 'ljudi od zanata': u filmskom žiriju su čuveni urednik Đelo Hadžiselimović, glumci Krešimir Mikić i Jadranka Đokić te redatelj Zvonimir Jurić. Damir Urban sa svojim bendom 4 neće samo pjevati: Urban je u glazbenom žiriju, zajedno sa Ivanom Galićem Ivećkom, glazbenim urednikom WHF-a te Danilom Šerbedžijom, redateljem koji se itekako bavi i glazbom, pa s glumcima Ivanom Roščić, Goranom Bogdanom i Jadranom Puharićem ima alternativni rock band Luni Megumi. U žiriju za kratku priču su književnik i novinar Dragan Marijanović, voditelj jezičnog savjetovališta Centra za lekturu i prevoditeljstvo Editor Plus Ivan Ćesić, književnica Milana Vlaović i Danijela Mikulić iz uredništva WHfest fanzina.
U čemu je tajna West Herzegowina Festa, kako je pokrenut i kako teku pripreme za ovogodišnje, jubilarno izdanje festivala, u razgovoru za Dnevni list otkriva jedan od organizatora WHF-a Nikola Galić.
Uskoro počinje 10. West Herzegowina Fest. U kakvom raspoloženju iščekujete proslavu jubilarnog rođendana?
"Kao i svake prethodne godine, u danima prije festivala dosta je dinamično jer teku završne pripreme i užurbano se radi. Ozračje je jako pozitivno i trudimo se ispuniti sva očekivanja posjetitelja kojih je svake godine sve više. Unatoč svim poteškoćama prisutnim kod organiziranja ovakvih događaja, ponosni smo i sretni što ove godine možemo ponuditi najbogatiji program do sada. To na kraju krajeva i priliči ovom jubileju."
Tko su zvijezde ovogodišnjeg WHF-a?
"To su u prvom redu Hladno pivo, TBF, te Damir Urban & 4 kao najzvučnija imena u glazbenom dijelu programa, međutim, bit će tu još dosta zanimljivih osoba (glumaca, redatelja, glazbenika, književnika, likovnih umjetnika, kritičara) koje smo pozvali da nam budu gosti i uveličaju ovo jubilarno izdanje festivala. Naravno, kao i svake godine neke među njima smo zadužili da budu članovi žirija."
Koliko je bilo teško (ili lako) organizirati ovaj festival? Je li bilo i više sponzora s obzirom da je ovo posebna godina?
"Festival je iz godine u godinu organizacijski i financijski sve zahtjevniji, u počecima je nedostajala potpora i sponzora i institucija iako su sadržaj i forma festivala i tada bili isti. Imamo tu sreću da su nas zadnjih godina pojedini sponzori prepoznali i konstantno nas prate. Dobar dio sredstava do sada smo dobivali apliciranjem na natječaje od različitih ministarstava i drugih državnih institucija. No, kako je kod nas pored gospodarske evidentna i politička kriza, ove i prošle godine su državne institucije zakazale kad govorimo o kulturnim projektima."
U žiriju su poznati umjetnici, među kojima i Hadžiselimović, Krešimir Mikić, Zvonimir Jurić, Danilo Šerbedžija... Kako ste im objasnili: što je WHF i kako ste ih uspjeli dovesti na festival?
"Svi su oni oduševljeni idejom festivala koji objedinjuje film, glazbu, književnost i likovnu umjetnost, što ga izdvaja iz mase ostalih manifestacija, ali se može primijetiti da je i naše podneblje većini njih egzotika i velika nepoznanica, pa i to dodatno pojačava njihov interes za dolaskom. Isto tako, svi dosadašnji sudionici festivala ostali su ugodno iznenađeni organizacijom i pozitivnom atmosferom, pa svojim kolegama nerijetko znaju preporučiti sudjelovanje na WHF-u. To nam je pomoglo da uspijemo dovesti neka od velikih imena što je prilično teško u ljetno vrijeme jer je tada najveća potražnja za njihovim nastupima. Također moram spomenuti glumca Gorana Bogdana, jednog od idejnih začetnika, organizatora i promotora festivala, koji će ugostiti velik broj svojih kolega i prijatelja iz svijeta filma i glazbe."
Otkud ideja o jednom ovakvom festivalu, festivalu kreativnosti?
Ideja za festival rodila se zbog nedostatka mjesta gdje mladi neafirmirani umjetnici nemaju gdje pokazati svoj rad. Cilj je jednom godišnje na jedno mjesto skupiti sav kreativni rad iz ovog područja i predstaviti ga publici, bez obzira na to o kakvoj vrsti kreativnosti se radi. Festival tu služi kao mjesto okupljanja, daje svu infrastrukturu i medijski promovira autore. Isto tako, cilj nam je potaknuti nove generacije da budu kreativni i povezati ih međusobno."
Koliko su mladi kreativni? Odakle imate najviše prijava?
"Njihova kreativnost tu nije upitna. Svake godine se svojim pristupom izdvoji nekoliko genijalaca. Međutim, kod dosta njih nedostaje kontinuiteta i ustrajnosti u tome što rade, pa samim time nemaju još umjetničke zrelosti i profesionalizma. S obzirom na situaciju u društvu, to se čak može i razumjeti, ali svjedoci smo da su na ovim prostorima mnogi talenti ostali neiskorišteni i da se jedino ustrajnim radom mogu postići veliki rezultati. Iako smo ranijih godina u program uvrštavali sve prijavljene sudionike, sada to nismo u mogućnosti zbog velikog broja prijava. Primorani smo raditi selekciju jer cijeli program mora stati u tri dana koliko festival traje. Prijava ima iz cijele regije, ali najviše iz BiH."
Kad se osvrnete na 10 proteklih godina, na što pomislite?
"Pomislim na brojna prijateljstva koja su nastala i sve kvalitetne ljude koje možda ne bih upoznao da nije bilo festivala."
Što biste voljeli ostvariti u idućih deset godina?
"Doprinijeti jačanju kulturne scene prvenstveno na području Hercegovine. Kao regija postižemo jako dobre rezultate u gospodarstvu i sportu, ali smo u kulturi zakazali, tu zaostajemo za ostalima. Želimo pomoći kvalitetnim glazbenicima u stvaranju domaće glazbene scene, podržati filmaše i književnike također. A što se festivala tiče, želimo još malo podići ljestvicu kvalitete i pokušati dovesti neka od svjetski poznatih imena."
Što smatrate najvećim uspjehom WHF-a?
"Pa najveći uspjeh je to što festival i dalje živi, što se nije ugasio poput mnogih drugih. Naprotiv, iz godine u godinu je sve bolji i bogatiji, kako programom tako i brojnijom publikom. Izdvojio bih i veliki doprinos festivala kao posrednika u upoznavanju i povezivanju kreativaca iz cijele regije. Velik broj njih u sada nekom obliku surađuje, pomažu jedni drugima, te prate jedni druge na svim kulturnim događanjima tijekom cijele godine."
Što mislite, koliko je danas živ duh Sofije Naletilić Penavuše i Blage Karačića?
"Dobro pitanje. WHF je festival amaterskog stvaralaštva, što znači da promoviramo ljude koji se bave onime što rade iz čiste ljubavi. Možda se danas najviše iskrenosti može pronaći u njihovim radovima. Nadamo se da ćemo otkriti nekog novog Blagu ili Penavušu jer njihov primjer može biti inspiracija svima nama. Kad se govori o likovnoj umjetnosti, moram spomenuti da profesori i studenti širokobriješke Akademije likovnih umjetnosti u zadnjih nekoliko godina u sklopu festivala organiziraju likovne i multimedijalne performanse promovirajući i tako i ovaj oblik stvaralaštva uz film, glazbu i književnost."
U ovih 10 godina, koji ćete događaj posebno pamtiti?
"Teško je izdvojiti jedan. Bilo je tu puno svijetlih i tamnih trenutaka. Svaka godina je bila karakteristična za sebe, možda bih izdvojio gostovanja u drugim gradovima. Pod tamnim trenucima prvenstveno mislim na kišu koja nas je nekoliko puta zadesila i stvorila nam poteškoće."
Osjećate li priznanje zajednice za trud i zalaganje koji ste uložili u WHF?
"Priznanje publike je evidentno, ogroman je interes za sudjelovanje na festivalu ne samo kreativaca iz BiH nego iz cijele regije. Očito je da im sama manifestacija puno znači. S druge strane, priznanje državnih i lokalnih institucija u smislu veće financijske potpore bi moglo biti bolje. Dosadno je to ponavljati i kukati, ali malo veća podrška s te strane ne bi škodila."
Može li se o kulturi u BiH pričati bez kukanja?
"Situacija je takva kakva je, kultura i obrazovanje su na dnu liste prioriteta. Od kukanja nema ništa, ovaj festival ne bi izdržao sve ove godine da nema velikog entuzijazma i truda koji ulažu svi iz organizacijskog tima."
U tri dana privučete preko 10.000 posjetitelja. Kako? Koja je 'tajna formula'?
"Nema tu tajne formule. Cijeli festival se odvija na otvorenom, u ugodnom ambijentu uz rijeku Lišticu. Atmosfera bude vrlo opuštena i ležerna, vlada pozitivno ozračje. Dobar dio publike su također i sami sudionici festivala koji dovedu i svoje prijatelje i fanove. Dio publike zasigurno privuku zvijezde večeri, međutim dolazak velikog broja posjetitelja i prije početka programa potvrđuje da ljudi tu uživaju i da je dobar provod zagarantiran."
O festivalu
West Herzegowina Fest je festival koji nastoji potaknuti mlade kreativce i autore da stvaraju, te prezentirajući svoja djela potiču i druge da to čine. Organizatori pritom samo osiguravaju infrastrukturu, dok program uglavnom oblikuju i upotpunjavaju upravo mladi kreativci svojim radovima. Na taj se način ne stavljaju navodnici na oblik i vrstu medija nego na stvaralaštvo samo po sebi, zbog čega i organizatori festivala naglašavaju da ovo nije ni filmski ni glazbeni, a ni festival književnosti, već festival stvaralaštva. Osnovna zadaća festivala je osigurati da svaki oblik kreativnosti stupi u komunikaciju sa publikom i izazove pozitivnu povratnu reakciju. Festival je nastao iz potrebe da poveže i potakne ljude iz svih dijelova regije (i šire) na međusobnu suradnju.
Nismo ovce koje samo slijede
"Mi ovaj festival doživljavamo kao jednu vrstu zabave i razbibrige, gdje se svatko može okušati u onome što zna i ne zna. Što je najvažnije može svoj kreativni duh pokazati drugima, kako bi i oni dobili pa bar mali dio njegovog otkucaja duše. Mi se ne furamo na elitizam koji nastaje u institucijama, ne muče nas pravila ni kanoni, želimo biti samo iskreni, ma koliko naivno zvučali. Iskrenost dvoje ljudi amatera iz naših krajeva, Sofije Naletilić Penavuše i Blage Karačića je dokaz koliko je iskrenost u stvaranju bitna. Penavušine skulpture i Blagine slike upravo su iskreni i čisti otkucaji duše. Taj ritam njihovog tihog govora dopro je do mnogih na lopti zemaljskoj. Zato potičemo amaterizam, potičemo na iskreno stvaranje i promišljanje. Potičemo razvijanje kritičkog razmišljanja kod mladih, razvijanje kritičkog stava i stava uopće, kako ne bi bili kao ovčice koje slijepo slijede ovna s velikim mudima, koji vodi u pogrešnom smjeru".
