Institucije Bosne i Hercegovine bit će u obavezi na svojoj internet stranici objaviti informacije o zaposlenima koje uključuju ime i prezime, radno mjesto, kontakt podatke i iznos plaće.
Ovo je, između ostalog, predviđeno Prednacrtom zakona o slobodi pristupa informacijama u institucijama BiH, a u kojem se navodi i to da će institucije morati objaviti i registre kojima raspolažu, baze podataka i popise koje vode, kao i izvješča o prihodima i rashodima, informacije o bespovratnim sredstvima koje ta institucija dodjeljuje, subvencijama, donacijama i poticajima uz navođenje primatelja tih sredstava, iznosa i razdoblja na koje se sredstva dodjeljuju.
Ukoliko ovaj prednacrt zakon dobije zeleno svjetlo parlamenta BiH, bh. institucije bit će u obavezi i objavljivati informacije o javnim nabavkama kao i rezultate tih nabavki, odnosno tko je dobio posao kao i izvješće o realizaciji tog ugovora.
Suština novog prednacrta, u odnosu na stari Zakon o slobodi pristupa informacijama BiH, je u tome da institucije moraju djelovati proaktivno kada je riječ o informacijama kojima raspolažu, odnosno da informacije za koje javnost ima interes, moraju dijeliti i objavljivati, bez obzira na to traži li to neko od njih ili ne.
U Prednacrtu zakona o slobodi pristupa informacijama BiH koji je trenutno u postupku javne rasprave novina je i to kako će sve ove informacije koje su institucije dužne objaviti morati biti dostavljene središnjem portalu javnih informacija radi njihove trajne dostupnosti. Taj središnji portal vodit će i održavati Generalno tajništvo Vijeća ministara BiH.
Ovim zakonom propisan je poseban institut tj. proaktivan pristup informacijama s ozbirom na to da se demokratizacijom uvida u podatke od javnog značaja kojima raspolažu tijela javne vlasti sprečavaju moguće zloupotrebe u radu tijela javne vlasti
, navedeno je, između ostalog, u obrazloženju Prednacrta zakona o slobodi pristupa inforamcijama u institucijama BiH.
Kako navode u obrazloženju, proaktivan pristup je proces o kojem ovisi javnost rada javnog tijela, a istovremeno upoznavanje javnosti s relevantnim informacijama od ključne važnosti za razumijevanje rada javnih institucija.
U novom prednacrtu, kao i u aktuelnom Zakonu o slobodi pristupa informacijama, rok za dostavljanje traženih informacija je 15 dana, s tim što je preciznije uređeno pitanje žalbi na rješenja institucija po zahtjevu o slobodi pristupa informacijama, ali i kazne s obzirom na to da je prednacrtom predviđeno da kazne plaćaju i odgovorne osobe u instituciji, a ne kao što je sada slučaj da institucija plaća kaznu i eventualne sudske troškove u slučaju nedostavljanja informacija. Recimo, prednacrtom zakona predviđeno je da će se žalba na rješenje neke institucije po zahtjevu o slobodi pristupa informacijama dostavljati Žalbenom vijeću pri Vijeću ministara BiH, a u slučaju da Žalbeno vijeće utvrdi onovanost te žalbe i da se stranci mora omogućiti pristup informacijama, a rukovoditelj institucije to odbije, riskira kaznu od 1.000 do 15.000 KM.
Dobro je što su se institucije odlučile djelovati proaktivno i objavljuju informacije. Dobro bi bilo da svaki akt koji donesu javno objave. Prednacrt zakona o slobodi pristupa informacijama može biti dobar primjer i za Vladu da isti dan objavi ono što se usvoji, a ne kao što je sada slučaj da samo parcijalno putem priopćenja izvijesti javnost o onome što je uradila
, rekao je Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banja Luka.
On kaže kako bi bilo dobro, a što novinarska zajednica traži već duže vrijeme, skraćivanje rokova za dostavljanje informacija i da to ne bude, kao i za ostale građane, 15 dana.
Prednacrtom zakona o slobodi pristupa informacijama u institucijama BiH, koji je trenutno u procesu javnih konzultacija, institucije će biti u obavezi, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, imenovati službenika za informiranje.
