Ova stranica je arhivirana.

Na stranici se nalazi skoro 40.000 pohranjenih članaka od 2003. zaključno s 31.12.2024. godine i novi se, ovdje, neće dodavati. Komentari su onemogućeni. Na ovaj način želimo omogućiti pretragu starih članaka a, ujedno, smanjiti opterećenje aktivne stranice.

Aktivnu stranicu sa sadržajima od 1.1.2025. možete pronaći na ljubuski.net.

BiH uvezla voća i povrća za gotovo 280 milijuna KM

ljubuski.info

U BiH za osam mjeseci ove godine uvezeno je 207.773.846,44 kilograma voća i povrća u vrijednosti od gotovo 280 milijuna maraka, podaci su dobiveni iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH..

U odnosu na prvih osam mjeseci prošle godine uvoz je porastao za 8.631.662,98 kilograma, a gledano u novcu, povrće i voće koje je iz drugih zemalja stiglo u BiH lani je u tom razdoblju plaćeno 262.239.089,22 KM.

I dok je logično da su u BiH uvezene banane u količini od 35.034.913,42 kilograma, čija je vrijednost 53.974.722,96 KM, i to najviše iz Ekvadora, dotle iznenađuje da je u našu zemlju stiglo 23.854.123 kilograma krumpira u vrijednosti od 22.400.120,63 KM. Tako smo krumpira najviše uvezli iz Nizozemske, potom iz Egipta, ali i Njemačke te Albanije.

Osim krumpira, najviše je uvezeno rajčice, i to 16.390.819 kilograma, čija je vrijednost 19.187.914,34 KM. Značajne su i količine crvenog i bijelog luka, kao i prase, a tog povrća je uvezeno 8.690.365,23 kilograma u vrijednosti od 9,7 milijuna KM i najviše ga je stiglo iz Nizozemske i Austrije.

Nemale su količine i kupusa, kelja, karfiola, ali i mrkve. I dok je kupus u BiH stizao, uglavnom, iz Albanije, mrkva je dominantno dolazila iz susjedne Srbije.

Kada je riječ o voću, nakon banana, u našu zemlju je uvezeno najviše agruma. Međutim, uvezena je značajna količina jabuka, krušaka i dunja, i to 21.577.423,47 kilograma, a vrijednost tog voća, kojeg je najviše stiglo iz Poljske i Srbije, iznosila je 16,3 milijuna KM.

Predsjednika Udruženja poljoprivrednika BiH Nedžada Biću ovi podaci ne iznenađuju, jer, kako kaže, mi smo odavno ovisnici o uvozu, dok, s druge strane, izostaje zaštita domaće proizvodnje.

''Usto, neophodno je što više sredstava upumpavati u poljoprivredu da bi ona bila konkurentna. Primjera radi, u susjednoj Hrvatskoj se godišnje izdvoji iz budžeta gotovo milijarda maraka za poljoprivredu i isto toliko novca povuku iz europskih fondova. Kod nas, evo, u Federaciji BiH to je nepunih 200 milijuna KM.

Ako uzmemo i RS i Brčko distrikt, sve skupa ne prelazi cifru od 300 milijuna KM. Znači, nismo konkurentni, nemamo plavog dizela, što imaju svi poljoprivrednici u svijetu, i logično je da se ovo događa. Neophodne su, dakle, zaštita i adekvatne mjere'', objašnjava Bićo.

Kada je riječ o izvozu voća i povrća, BiH je izvezla najviše krumpira, i to 3.384.803 kilograma u vrijednosti od 3,3 milijuna KM. Pozitivno je što se u odnosu na osam mjeseci prošle godine izvoz krumpira udvostručio, a najviše ga je izvezeno u Hrvatsku. Među voćem koje je iz BiH izvezeno prednjače kajsije, trešnje, višnje, breskve i šljive. Tog voća je izvezeno 5.959.592 kilograma u vrijednosti od 10,5 milijuna KM, a najviše, gotovo polovina, ga je otišla u Njemačku.

Za ovih osam mjeseci iz naše zemlje je izvezen 28.923.240,81 kilogram voća i povrća, a ta vrijednost je 81,2 milijuna KM.

Dnevni avaz

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari