Malo malo pa rupa. Tako bi se u najkraćem moglo opisati stanje na cestama u BiH. Zašto je to tako ukoliko građani izdvajaju, odnosno država im oduzima, ogromna sredstva za održavanje cestovne infrastrukture? Gdje je taj novac potrošen, a riječ je o nevjerojatnim iznosima, opravdano je pitanje javnosti na koje konkretan odgovor od nadležnih institucija nije lako dobiti.
Malo kilometara a puno rupa
BiH je dosada izradila samo 210 kilometara autocesta i svega 16 kilometara magistralnih i regionalnih cesta na 100 četvornih kilometara. Zbog toga se nameće pitanje - zbog čega je loša cestovna infrastruktura ukoliko građani izdvajaju sredstva za njihovu gradnju, jer po litri goriva vozači plaćaju 0,15 maraka (0,07 euro centi) za održavanje cesta i 0,25 (0,13 euro centi) za izgradnju autocesta.
Istovremeno, cestarina za održavanje cesta se naplaćuje od 2006. i po tom osnovu Uprava za neizravno oporezivanje BiH (UNO) je do veljače ove godine prikupila čak 2,524 milijarde maraka (više od 1,292 milijardi eura), potvrdio je glasnogovornik ove institucije, Ratko Kovačević.
Kada je u pitanju cestarina za izgradnju autocesta ona se naplaćuje od 2009. i do veljače prošle godine je iznosila 0,15 maraka, nakon čega je povećana na 0,25 maraka. Po tom osnovu je od 2009. do kraja veljače 2019. naplaćeno 1,520 milijardu maraka (778 milijuna eura)
, kazao je Kovačević.
Uz to, pri svakoj registraciji vozila vozači plaćaju i porez za izgradnju cesta, a novac od trošarina na gorivo, kako je to predviđeno zakonom, trebao bi se izdvajati za izgradnju infrastrukture i ekologiju.
Ekonomistica Svetlana Cenić je 'izbacila' brojku kako je po raznoraznim osnovama za cesta u BiH dosada prikupljeno čak osam milijardi maraka. Ali, bez obzira na to, većina autocesta u našoj zemlji je izgrađena kreditnim sredstvima, koja će vraćati opet - građani.
Krediti
Na kraju 2017. godine, prema podacima neovisne revizije, objavljenim na službenim stranicama javnih poduzeća, Autoceste Federacije BiH i Autoputovi RS-a, ukupni kratkoročni i dugoročni kreditni dug ovih poduzeća bio je 1,65 milijardi maraka. (Autoceste FBiH 919 milijuna, a Autoputovi RS 728 milijuna). Upravo njihova sve lošija kreditna sposobnost bili su razlog zbog čega su prošle godine povećana izdvajanja za autoceste, što je potvrdio i direktor JP autoputovi RS, Dušan Topić.
Povećanje razine cestarine bilo je u dogovoru s međunarodnim i financijskim institucijama, da to bude neka vrsta jasmtva kako ćemo biti u mogućnosti dobiti i dodatne kredite, a da imamo i osnovu za vraćanje tih kredita. Znači prvenstveno ova sredstva se koriste za vraćanje kredita
, kazao je Topić.
S druge strane Svetlana Cenić smatra kako, na osnovu svih do sada prikupljenih sredstava, BiH ne bi uopće trebala biti zadužena, ali kao problem navodi to što se ova sredstva usmjeravaju u javnu potrošnju. Ona zaključuje da, osim što bi se trebalo prestati s nenamjenskim trošenjem sredstava u BiH, pametnijom politikom bi se mogli brže i više graditi autoceste čime bi se povećao i GDP i zaposlilo više ljudi.
