Broj gradova u Bosni i Hercegovini posljednjih je godina značajno povećan. Republika Srpska uskoro bi trebala dobiti deseti grad - Laktaše, dok FBiH nakon posljednje sjednice entitetskog Parlamenta ima čak 20 gradova. Stanovnika je sve manje, gradova sve više.
Laktaši imaju nekoliko uspješnih sportskih klubova, toplička lječilišta, imaju dom zdravlja, nemaju bolnicu, nemaju srednjoškolski centar, nemaju ni uređenu autobusnu postaju. Ništa od nabrojenog, ni što imaju ni što nemaju, nisu uvjeti za dobivanje statusa grada.
Prema važećem Zakonu za promjenu statusa, najvažnije je da općina ima više od 50.000 stanovnika ili da joj stopa zaposlenosti bude iznad prosjeka u cijelom RS-u. Na jedan novi grad u RS-u FBiH ih je dobila šest - Konjic, Zavidoviće, Stolac, Orašje, Bosansku Krupu i Lukavac. Iz, po mnogima, nepravedno zapostavljenog Jajca poručuju - i oni će uskoro u proceduru.
Jajce jest grad, i to kraljevski, a vjerujem kako će zbog tih silnih inicijativa koje vidimo na sve strane, siguran sam da ćemo vrlo brzo ponovno ući u tu proceduru
- kaže Edin Hozan, načelnik općine Jajce.
U Federaciji BiH uvjeti za dobivanje statusa grada još su jednostavniji, pa tu titulu može ponijeti i općina koja, između ostalog, ima 30.000 stanovnika, a zakonom nisu određeni ekonomski preduvjeti. Neke od prednosti gradova u odnosu na općine, uz mogućnost povećanja administracije, ogledaju se u boljem pozicioniranju pri raspodjeli sredstava od PDV-a, koja se onda mogu usmjeriti u razvojne projekte.
Koliko nas zapravo ima?
Miloš Popović, istraživač Instituta za sigurnost i globalna pitanja (ISGA) Univerziteta u Leidenu već godinama na društvenim mrežama Twitter i Instagram objavljuje zanimljive mape vezane ne samo za regiju, već i Europu i svijet. Sada je mapirao gustinu naseljenosti Bosne i Hercegovine i kako je zaključio zemlja izgleda prazna.
I zaista Bosansko Grahovo, Glamoč, Drvar, Bosanski Petrovac, Bihać, Kupres, Kalinovik, Foča, Ljubinje, Bileća, Trnovo, Rogatica, Goradžde, Han-Pijesak... izgledaju sablasno prazno.
Ako se uzme u obzir da je mapa urađena na osnovu popisa stanovništva iz 2013. godine, kada je u BiH stalno živjelo 3.531.159 stanovnika, može se samo nagađati kako bi ova mapa izgledala danas, 8 godina poslije, jer se ni jedna institucija u BiH ne bavi statistikom odlaska iz zemlje.
Zašto? Ako podaci ukazuju da odseljavanje raste, to automatski znači da ljudi nisu zadovoljni kvalitetom života, a to ni država, ni ljudi u vlasti, ne žele priznati.
Jedini podaci kojima raspolažemo o odlascima iz zemlje jesu oni Unije za održivi povratak i integracije u BiH. A ono su zastrašujući- od 2013. do danas našu zemlju je napustilo najmanje pola milijuna ljudi!
A odlaze svi - prvo su to bili povratnici, potom pojedinci, a posljednjih godina kompletne obitelji i mladi školovani ljudi.
Izuzetno mi je teško govoriti o odlasku naših ljudi jer smo jako puno snage, energije i znanja uložili u sam proces povratka, ali i kompletno stanovništvo provodeći projekte kojima je cilj samozapošljavanje i ostanak na ovim prostorima. Podaci o 500. 0000 ljudi koji su otišli za osam godina su jako alarmantni, a mi sigurno nismo mogli obuhvatiti svaki odlazak
, rekla je Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije.
Ističe i kako bi se lokalne vlasti trebale približiti građanima, osjetiti njihove potrebe, a ne biti same sebi svrha, jer svima bi već trebalo biti jasno da ljudi ne idu samo iz materijalnih razloga.
Konstantno čekanje na nešto bolje, koje se uporno ne događa, dovelo je ljude u stanje apatije i jedino rješenje vide u odlasku
, ne krije razočarenje Zukić izostankom, kako reakcije lokalnih zajednica, tako i viših instanci vlasti, uprkos brojnim apelima da se problemu odlaska mora posvetiti pozornost i dati dugoročna i učinkovita rješenja.
Jedinstveni registar
Profesor dr. Draško Marinković je ranije kazao kako za svaku ozbiljnu projekciju, plan i strategiju trebaju sve komponente, a posebno one o migracijama. Zato je predlagao uvođenje jedinstvenog registra stanovništva, koji bi obuhvatio i podatke o migrantima, tj. broj odseljenih i doseljenih i koji bi svima olakšao da brže dođemo do točnih podataka koliko nas zapravo ima.
Registar stanovništva bi sadržavao sve osnovne podatke iz baza koje već imamo, kao što je IDDEEA, registar zdravstvenih kartona, registar poreskih obveznika, registar umirovljenika, školske populacije, studenata i podatke vitalne statistike (rođeni, umrli, sklopljeni brakovi) itd., čime bi stvorili jedinstvenu bazu podataka na koju bi se još dodale informacije kada se netko odseljava ili useljava u našu zemlju. Ali to nije prihvaćeno, zašto ne znam, ali valjda mnogima odgovara da tapkamo u mraku, da govorimo o brojkama kako kome odgovara
, naglasio je Marinković i ukazao na još jedan problem, na koji ukazuje i mapa koju je uradio Popović, a to je prostorni razmještaj našeg stanovništva.
Dakle, mi se prostorno praznimo, a to ovdje u gradu Banjoj Luci možda na prvi pogled ni ne osjetimo, ali kada odete u okolinu, do manjih mjesta, pogotovo ruralnih sredina, pa vidite zatvorene kapije, noću ugašena svjetla u kućama, onda se zapitate koliko nas zapravo ima
, zaključio je Marinković.
